U razdoblju od 4. do 7. studenoga na Bjelašnici je održan regionalni sastanak u okviru programa Gender Justice in the Western Balkans, koji okuplja organizacije i feminističke aktivistkinje iz regije s ciljem jačanja pokreta za rodnu pravdu, solidarnost i otpornost u izazovnom društveno-političkom okruženju. U ime udruge Domine sudjelovala je Mirjana Kučer, članica Grant Committee-a od 2023. godine.
Program Gender Justice pokrenuo je Global Fund for Women s ciljem pružanja dugoroške, pokretima vođene podrške feminističkim organizacijama u državama Zapadnog Balkana: Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Program jača organizacije koje se suočavaju s rastućom anti-gender mobilizacijom, političkim pritiscima, ograničenjim prostorom djelovanja civilnog društva i različitim oblicima nasilja nad ženama.
Program okupljanja obuhvatio je niz tematskih sesija, prezentacija i rasprava o ključnim izazovima s kojima se feminističke organizacije suočavaju u regiji. Predstavljene su i organizacije nositeljice novih grantova, uz razmjenu iskustava o projektima i lokalnim prioritetima. Treći dan održan je i redovni sastanak Grant Committee-a, posvećen dokumentaciji, protokolima, tranziciji članica i strateškim smjernicama.
Posebnu pozornost privukle su sesije posvećene digitalnom rodno utemeljenom nasilju. U tom je okviru Mirjana Kučer predstavila preliminarne rezultate istraživanja o digitalnom nasilju koje je ranije ove godine provela sociologinja Katarina Križan s istraživačkim timom udruge Domine u okviru projekta Safe Click ++, uz financijsku podršku mreže WAVE. Slične uvide o nasilju na društvenim mrežama predstavile su i kolegice iz Sjeverne Makedonije, što je omogućilo usporedbu trendova u regiji.
Mirjana Kučer istaknula je da preliminarni nalazi pokazuju kako je digitalno nasilje izrazito rodno usmjereno, jer su mlade žene od 18 do 27 godina najčešće žrtve, osobito seksualiziranih oblika nasilja. Posebno je naglasila zabrinjavajući podatak da se digitalno nasilje često ne prepoznaje kao nasilje: iako je gotovo 80 % ispitanica doživjelo neki oblik digitalnog nasilja, tek je oko 50 % žena prepoznalo da se radi o nasilju, dok je 17 % ostalo nesigurno. Ovi podaci ukazuju na široko rasprostranjenu normalizaciju nasilja nad ženama u digitalnom prostoru.
Tijekom četverodnevnog programa sudionice su kroz plenume, radne sesije i panel diskusije analizirale stanje rodne ravnopravnosti u regiji, razmijenile iskustva iz lokalnih zajednica, raspravile o budućoj strategiji pokreta te identificirale prilike za jačanje regionalne suradnje. Naglašena je važnost kolektivnog, transnacionalnog djelovanja, osobito u kontekstu sve izraženijih političkih pritisaka, militarizacije i napada na civilno društvo.
Sastanak na Bjelašnici zaključen je usvajanjem smjernica i planova za daljnji rad, uz poseban naglasak na održivost feminističkog pokreta, sigurnost aktivistkinja i inovativne modele financiranja inicijativa za rodnu pravdu u cijeloj regiji.
