Na inicijativu Ženske sobe iz Zagreba, SOS Rijeka i Domina iz Splita upućen je 17. srpnja dopis Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Reakciji ženskih organizacija pridružile su se i druge organizacije, supotpisnice zahtjeva.
Zahtjev prenosimo u cijelosti.
Ženske organizacije civilnog društva su u Hrvatskoj prve otvorile problem rodno uvjetovanog nasilja krajem 1980.-ih godina i od tada kontinuirano pružaju specijalizirane, povjerljive, besplatne i pravodobne usluge pomoći i podrške.
Na temelju iskustava rada i aktivnog zagovaranja ženskih specijaliziranih službi došlo je do razvoja relevantnih zakona, pravilnika, kao i službi za podršku ženama žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. Uloga i važnost ženskih specijaliziranih službi i danas se nedovoljno uvažava iako one čine temelj sustava podrške ženama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje, što se posebno jasno moglo vidjeti za vrijeme pandemije COVID-19.
Upravo ženske specijalizirane službe drže najveći broj skloništa i savjetovališta. Podrška koju žene primaju je besplatna, ničim uvjetovana, pravovremena, individualna, specijalizirana, zbog čega su ženske specijalizirane službe prepoznate kao prvo i sigurno mjesto na koje se žene obraćaju. Upravo ovakav pristup omogućuje brze promjene i prilagodbe rada u situacijama društvene krize.
Zahvaljujući radu ženskih specijaliziranih službi Republika Hrvatska može zadovoljiti propisane uvjete za zaštitu žena koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje u skladu s obvezujućim međunarodnim pravnim dokumentima.
Zakon o socijalnoj skrbi i prateći Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ne prepoznaju važnost, ulogu i opseg usluga specijaliziranih ženskih službi. Tako npr. stavljaju ženske specijalizirane službe u istu kategoriju s domovima za starije i nemoćne osobe, domovima za djecu, udomiteljskim obiteljima za djecu i odrasle ili, s druge strane, ograničavaju način rada, vrstu i trajanje pružanja usluga, što je u potpunosti neprihvatljivo. Navedeni propisi prilagođeni su djelatnosti i načinu rada institucionalnih pružatelja usluga socijalne skrbi dok istovremeno ne prepoznaju specifičnosti, način rada, opseg usluga, način financiranja i ostale posebnosti ženskih specijaliziranih službi.
Za rad ženskih specijaliziranih službi i očuvanje autonomnih principa rada nužno je uvažiti specifičnosti usluga, ali ne kroz prilagođavanje postojećeg, nego kroz izradu novog Pravilnika i pripadajućih dokumenata.
Drugi ključan problem vezan je uz aplikaciju za upis korisnika socijalnih usluga i evidenciju zaprimljenih zahtjeva (REKOSS) na što smo ukazivale od rujna 2023. godine. Riječ je o aplikaciji koja narušava ključno načelo povjerljivosti rada ženskih specijaliziranih službi.
Do danas nismo dobile odgovore na niz pitanja kao što su koja je osnovna svrha prikupljanja i obrade traženih podataka, tko sve ima pravo uvida u osobne podatke žena koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje, tko štiti privatnost i sigurnost podataka i sl.
Kao što Ministarstvo ima pravo voditi evidenciju za svoje potrebe, svaka specijalizirana služba ima svoj način vođenja podataka, pri čemu su nepotrebne dodatne aplikacije koje ne prepoznaju usluge ženskih specijaliziranih službi i pri tome krše međunarodne konvencije i direktive. Ženske specijalizirane službe redovito na godišnjoj razini o svom radu dostavljaju podatke donatorima, jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave, Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Pučkoj pravobraniteljici, Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljici za djecu, te ostalima na zahtjev. Također statistički podatci dostupni su u godišnjim izvještajima rada koji su javni.
Ženske specijalizirane službe ovakvu aplikaciju ne mogu prihvatiti, pogotovo navođenje osobnih podataka žena žrtava jer to krši osnovne principe rada, te nije u skladu s: Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Čl. 24., Čl. 18., stavak 4.), preporukama sadržanim u Osnovnom evaluacijskom izvješću GREVIO-a o zakonodavnim i drugim mjerama kojima se provode odredbe Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Preporukama Odbora stranaka Vijeća Europe Hrvatskoj za implementaciju Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela.
Ženske specijalizirane službe prepoznaju značaj i nužnost prikupljanja statističkih podataka te su kao i do sada, otvorene i spremne na suradnju s nadležnim Ministarstvom i svim relevantnim dionicima. U cilju poboljšanja sustava zaštite žena žrtava rodno uvjetovanog nasilja, a imajući u vidu dosadašnju uspješnu suradnju, iskreno vjerujemo da možemo pronaći zajedničko rješenje problema.
U potpisu:
Ženska soba, Domine – organizacija za promicanje ženskih prava, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava, Ženska mreža Hrvatske, Udruga ”HERA” Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Ženska pomoć sada, Centar za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN”, Udruga žena Vukovar, Udruga DUGA, Roditelji u akciji, Udruga UZOR, Centar za žene žrtve rata – ROSA, Udruga žena Nit, Udruga ZvoniMir
