U petak, 10. travnja 2026., u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u Zagrebu održano je svečano potpisivanje ugovora o financiranju pružatelja primarne besplatne pravne pomoći. U ime udruge Domine sudjelovale su izvršna koordinatorica Mirjana Kučer i predsjednica Maja Krstić.
Ugovore je uručio ministar Damir Habijan, a u 2026. godini financirano je 26 projekata u ukupnom iznosu većem od milijun eura. Unatoč važnosti ovog ulaganja, dostupni resursi i dalje su ograničeni u odnosu na rastuće potrebe korisnica, osobito u kontekstu rodno uvjetovanog nasilja i sve složenijih pravnih situacija.
Udruga Domine nastavlja provedbu projekta „Savjetovalište za žene žrtve nasilja i nasilja u obitelji – primarna besplatna pravna pomoć“, za koji je osigurano 37.500 eura. Program se provodi kontinuirano već osam godina, što potvrđuje njegovu nužnost, ali i ukazuje na dugoročnu ovisnost ključnih usluga o projektnom financiranju.
Projekt se provodi u partnerstvu s organizacijom SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava i Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te obuhvaća područje više županija, uključujući Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku.
Primarna besplatna pravna pomoć pruža se kroz različite kanale – izravno u savjetovalištu, telefonski i online, kao i kroz terenske posjete mobilnog tima, čime se posebno osigurava dostupnost usluge ženama iz ruralnih i slabije dostupnih područja. Korisnicama su dostupni svi oblici primarne pravne pomoći, uključujući pravne savjete, opće pravne informacije, pomoć u sastavljanju podnesaka, zastupanje pred javnopravnim tijelima te podršku u mirnom rješavanju sporova.
Podaci iz provedbe projekta potvrđuju kontinuiranu visoku potrebu za ovakvim oblikom podrške: godišnje više od 200 korisnica i korisnika koristi usluge primarne besplatne pravne pomoći, uz više od 300 sati individualnog pravnog savjetovanja i podrške . U odnosu na prethodna razdoblja, bilježi se i porast kompleksnosti pravnih slučajeva, što dodatno opterećuje postojeće kapacitete i zahtijeva širi spektar stručne podrške. Većinu korisnica čine žene žrtve obiteljskog i drugih oblika rodno utemeljenog nasilja, no sve je izraženiji i rad na predmetima iz drugih pravnih područja, uključujući radna, socijalna i imovinsko-pravna pitanja. U posljednje vrijeme bilježi se i povećan broj slučajeva vezanih uz statusna pitanja stranih državljana, što dodatno složnjava opseg i zahtjevnost pružene pravne pomoći.
Projekt se provodi u trogodišnjem razdoblju s ciljem osiguravanja dostupne i kvalitetne pravne pomoći, no iskustvo provedbe jasno ukazuje na potrebu za stabilnijim i dugoročnijim modelima financiranja kako bi se osigurala kontinuitet i dostupnost ove ključne usluge za žene žrtve nasilja i druge ranjive skupine.
