U Hrvatskoj je tijekom 2024. godine zabilježeno 18 slučajeva femicida kroz 13 incidenata. Osim intimnog femicida, evidentirani su slučajevi ubojstava majki od strane sinova te samoubojstava počinitelja u više od 40% slučajeva. Ovi tragični događaji ukazuju na ponavljajuće obrasce nasilja, često praćene propustima institucija u sprječavanju eskalacije nasilja.
Unatoč postojanju zakonske definicije femicida i ratifikaciji Istanbulske konvencije, nasilje nad ženama i dalje ne pokazuje značajne znakove smanjenja. To ukazuje na činjenicu da zakonski okviri i međunarodni dokumenti sami po sebi nisu dovoljni. Ključna je prevencija – kroz edukaciju, podizanje svijesti i promjenu društvenih stavova – kako bismo se suočili s realnošću da živimo u društvu u kojem nasilje, a posebno nasilje nad ženama i djecom, često ostaje tolerirano.
Prevencija femicida zahtijeva sustavnu suradnju svih institucija, dosljednu primjenu zakona i konvencija te stvaranje društva koje će jasno i nedvosmisleno odbaciti bilo koji oblik nasilja. Potrebna je edukacija koja će podsjetiti svakog pojedinca da prava dolaze s odgovornošću – odgovornošću za očuvanje tuđeg života i dostojanstva.
Tijekom globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno utemeljenog nasilja“, koja traje od 25. studenog do 10. prosinca, te povodom neslužbenog Međunarodnog dana borbe protiv femicida 6. prosinca, izostale su značajnije reakcije nadležnih institucija. Nedostatak priopćenja Vlade, tematskih sjednica i konkretnih akcija šalje poruku da se ovom gorućem društvenom problemu ne pristupa s potrebnom ozbiljnošću.
Sustavno rješavanje problema femicida zahtijeva jasnu političku volju, predanost institucija i suradnju cijelog društva. Dok god ijedna žena nije slobodna od nasilja, naše društvo ne može biti sigurno niti slobodno. Samo zajedničkim naporima možemo stvoriti okruženje u kojem će se prava i sigurnost svake žene poštovati i štititi.
