Predstavnice udruge Domine, Mirjana Kučer, Tea Bošnjak i Katarina Križan, sudjelovale su 6. srpnja 2026. na online javnom događanju „Prisilna kontrola kao oblik rodno uvjetovanog nasilja: od prepoznavanja do odgovora institucija“, u organizaciji Autonomne ženske kuće Zagreb. Događanje je moderirala Valentina Andrašek, a okupilo je više od 370 sudionika, među kojima velik broj predstavnika policije, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravosuđa te organizacija civilnoga društva. Velik odaziv potvrđuje sve veći interes stručne javnosti za razumijevanje prisilne kontrole kao jednog od najsloženijih oblika rodno uvjetovanog nasilja.
Program događanja okupio je istaknute stručnjakinje koje se dugi niz godina bave zaštitom žena od nasilja i razvojem stručnih i pravnih standarda u ovom području. Prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, dugogodišnja suradnica Autonomne ženske kuće Zagreb, govorila je o važnosti prepoznavanja obrasca prisilne kontrole. Ela Kovačić, odvjetnica i dugogodišnja suradnica Autonomne ženske kuće Zagreb, predstavila je iskustva iz prakse u pružanju podrške ženama koje su preživjele nasilje te rezultate istraživanja o prisilnoj kontroli u intimnim partnerskim odnosima koje je provela Autonomna ženska kuća Zagreb. Prof. dr. sc. Maja Munivrana izlagala je o ulozi Direktive (EU) 2024/1385 o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u prepoznavanju i sankcioniranju prisilne kontrole, dok je Sanja Bezbradica Jelavić, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske i dugogodišnja suradnica Autonomne ženske kuće Zagreb, govorila o pravu žena na život bez prisilne kontrole i sudskoj zaštiti. Događanje je zaključeno raspravom sa sudionicima.
Iz iskustva rada u Savjetovalištu za žene koje su preživjele nasilje, Domine svakodnevno svjedoče da prisilna kontrola često predstavlja temelj na kojem se razvijaju i održavaju drugi oblici nasilja. Koncept prisilne kontrole razvio je američki sociolog Evan Stark, koji je pokazao da nasilje u intimnim partnerskim odnosima nije uvijek obilježeno pojedinačnim fizičkim incidentima, već dugotrajnim obrascem dominacije i kontrole kojim počinitelj kroz izolaciju, nadzor, ponižavanje, prijetnje, ekonomsku kontrolu i druge oblike manipulacije postupno oduzima ženi slobodu, autonomiju i mogućnost donošenja vlastitih odluka.
Rezultati istraživanja Autonomne ženske kuće Zagreb o prisilnoj kontroli u intimnim partnerskim odnosima, zajedno s međunarodnim istraživanjima i suvremenim znanstvenim spoznajama, potvrđuju da prisilna kontrola nije tek jedan od oblika psihološkog nasilja, već sustavan obrazac dominacije i kontrole koji često prethodi fizičkom nasilju te predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja rizika od eskalacije nasilja, uključujući i femicid. Iako je prisilna kontrola sve više prepoznata u međunarodnim dokumentima, stručnim standardima i zakonodavstvima brojnih europskih država, hrvatski pravni okvir još uvijek je ne prepoznaje kao zaseban oblik rodno uvjetovanog nasilja.
Kada institucije ne prepoznaju prisilnu kontrolu, postoji rizik da slučaj pogrešno procijene kao obostrano nasilje ili partnerski sukob, čime se briše razlika između počinitelja i žrtve. Takvo postupanje može dovesti do sekundarne viktimizacije žene kroz institucionalni sustav, umjesto da joj osigura pravodobnu zaštitu i podršku.
Pravodobno prepoznavanje prisilne kontrole stoga je ključno za kvalitetnu procjenu rizika i donošenje odgovarajućih mjera zaštite žena. Tema prisilne kontrole posebno je važna i u kontekstu razvoja alata za procjenu rizika od ponavljanja i eskalacije nasilja, u kojem Domine, zajedno s partnerskim organizacijama, sudjeluju kroz projekt Ženske mreže Hrvatske.
Domine smatraju da je za učinkovitu zaštitu žena potrebno dodatno osnaživati stručnjake i stručnjakinje koji postupaju u slučajevima nasilja, razvijati razumijevanje prisilne kontrole kao obrasca rodno uvjetovanog nasilja te hrvatski zakonodavni okvir usklađivati s međunarodnim standardima zaštite žena. Prepoznavanje prisilne kontrole trebalo bi postati sastavni dio procjene rizika u svim slučajevima partnerskog nasilja jer upravo ono omogućuje cjelovitije razumijevanje odnosa između počinitelja i žrtve, pravodobno prepoznavanje visokorizičnih slučajeva te učinkovitiju zaštitu žena i prevenciju femicida.
Više o temi
- Rezultati istraživanja o prisilnoj kontroli u intimnim partnerskim odnosima – Autonomna ženska kuća Zagreb
https://azkz.hr/rezultati-istrazivanja-o-prisilnoj-kontroli-u-intimnim-partnerskim-odnosima/ - Cjelovito izvješće istraživanja (PDF)
https://azkz.hr/wp-content/uploads/2024/07/istrazivanja_prisilna-kontrola.pdf
