Proračun se, na lokalnoj ili državnoj razini percipira kao kompleksan skup brojeva, suhoparan i općenit niz podataka, te iako javno dostupan većini građana i građanki je nepristupačan. Međutim, bilo na EU, državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, najvažniji je dokument svake organizacije. U proračunu se politička obećanja ostvaruju ili zanemaruju, pitanja se prioritetiziraju ili zaboravljaju, a zajednički resursi raspodjeljuju.
Javni proračuni organiziraju raspodjelu novca poreznih obveznika i način na koji se on prikuplja. Trebalo bi biti jasno da svi ljudi imaju jednaku korist od javnih aktivnosti i proračuna, no postavlja se pitanje je li to zaista tako?
Odgovor možemo potražiti u rodno osjetljivom planiranju proračuna.
Rodno proračunsko planiranje način je analize i strukturiranja proračuna koji uzima u obzir to kako proračun utječe na različite potrebe žena i muškaraca, djevojčica i dječaka. To nisu odvojeni proračuni za žene ili proračuni koji troše isti iznos na žene i muškarce, već proračuni koji prepoznaju različite situacije i potrebe žena i muškaraca te različitih interesnih skupina te imaju za cilj promicanje ravnopravnosti spolova i društvene jednakosti.
Vijeće Europe je također prepoznalo važnost rodno odgovornog proračuna te ga definira kao “rodno utemeljenu procjenu proračuna koja uključuje rodnu perspektivu na svim razinama proračunskog procesa i restrukturiranje prihoda i rashoda u cilju promicanja rodne ravnopravnosti“.
Na razini Europske Unije, ravnopravnost spolova se postavlja kao fundamentalno ljudsko pravo, a prepoznavanje potreba žena nastavlja se kroz definiranje problema rodnog budžetiranja i kroz druge institucije poput MMF-a koji navodi kako „većina fiskalnih politika ima implikacije na ravnopravnost spolova” i stoga je „važno za vlade da razviju alate koji mogu razdvojiti rodni utjecaj politika, neovisno o tome je li primarni cilj tih politika rodno povezan ili ne“.
Na vrlo jednostavnoj razini, možemo zamisliti cjelokupni proces provedbe rodno osjetljivog proračuna u tri postupne faze. Prvi je, vrlo očigledan, analizirati koliko žene i muškarci različito doživljavaju mjere koje se razmatraju. Kolike i koje su potrebe muškaraca, a koje žena te možemo li mjere prepoznati kao isključivo muške ili ženske. Podaci koje zahtjeva provođenje ovakve analize su u velikoj mjeri nepostojeći ili javno neobjavljeni tako da su različite društvene institucije ili nevladine organizacije koje se bave ovakvim analizama primorane provoditi dodatna istraživanja kako bi utvrdili koje mjere se percipiraju pozitivnim mjerama te koje mjere i na koji način zahvaćaju različite članove društva, odnosno lokalne zajednice. Pritom se koristimo intersekcijskim pristupima osvješćujući promatranje interesnih skupina kao nehomogenih sa specifičnim, individualnim potrebama, troškovima, zahtjevima, obavezama i aspiracijama.
Zatim se ova analiza koristi za prilagođavanje ili preformuliranje mjera kako bi se postigli jači učinci jednakosti. Konačno, kako bi se u potpunosti ostvario transformativni potencijal rodno osjetljivog proračuna, ovaj bi proces trebao biti ugrađen u cijeli proračunski proces.
Rodno osjetljivi proračun je dobar proračun ne samo zato što je rješavanje nejednakosti i diskriminacije važan cilj javne politike, već i zato što doprinosi postizanju drugih ciljeva kao što su poboljšana transparentnost i odgovornost u prikupljanju i trošenju javnih sredstava, gdje pozitivan odnos između jednakosti i održivog rasta pomaže u stvaranju resursa za ulaganje u bolje rezultate za različite skupine žena i muškaraca.
U Hrvatskoj je analiza rodno odgovornog proračuna u svojim povojima, a udruga Domine je jedna od prvih nevladinih udruga koja je napravila analizu proračuna 5 jedinica lokalne samouprave; jedan županijski centar, dva otočna grada i jedan manji grad te općina na potpomognutim područjima kroz projekt Rodni proračun kao put k održivoj politici sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji u lokalnoj zajednici koji jefinanciran od strane Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj.
Rezultati našeg istraživanja pokazuju kako su lokalne vlasti stvorile model analiziranog proračuna bez korištenja rodno osjetljivog planiranja te se pritom, sukladno tome, nisu koristile analizom potreba stanovništva lokalne zajednice pri kreiranju proračuna. Iako se unutar nekih jedinica lokalne samouprave primjećuje tendencija stvaranja transparentnijeg proračuna te obavljanje usmenih, neslužbenih analiza potreba različitih skupina unutar zajednice, ne postoji strukturiran plan kreiranja proračuna i proračunskog procesa kao rodno odgovornog.
Također je zainteresiranost za educiranje članova jedinice lokalne samouprave o analizi rodno odgovornog proračuna još uvijek niska te je naš cilj kao nevladine udruge zagovaranje za uspostavljanje rodno odgovornog proračuna na lokalnoj i državnoj razini kroz provođenje dodatnih analiza, edukacija, javnih predavanja i zagovaranja za javne politike.
#ACFHrvatska #ACFCroatia
