U Splitu je u utorak, 11. travnja u organizaciji udruge Domine održan stručni skup posvećen temi femicida, pod nazivom „Kazneno djelo femicida – zagovaranje za zakonske promjene“.  Stručni skup održan je u Hotelu Ora, a na njemu su izlagale članice radne skupine koje su protekla tri mjeseca analizirale pojam femicida i zakonska rješenja problema kroz europsku praksu. Događaj je bio hibridan, budući je dio sudionica-ka skup pratio online putem Zoom platforme udruge Domine.

Cilj je održanog stručnog skupa zajednički pokušaj članica radne skupine definiranja problema unutar postojećeg zakonodavnog sustava te  predložiti bolja zakonska rješenja za problem femicida. Stručnu skupinu koju čine aktivistkinje predstavnice akademije i neovisne stručnjakinje formirala je udruga Domine početkom siječnja. Na stručnom skupu u Hotelu Ora izloženi su zaključci stručne radne skupine te predložena rješenja za unaprjeđenje sustava prevencije i zaštite. Na stučnom skupo osim izlagačica i gostiju prisustvovali su predstavnici zainteresiranih institucija koji provode socijalne politike, tijela političkog odlučivanja, političkih stranaka, akademske zajednice i udruga.

Problem femicida je u Hrvatskoj postao izrazito vidljiv kroz proteklih nekoliko godina kada je postalo jasno da žene stradavaju od strane svojih intimnih partnera u svojim domovima i na radnim mjestima. S obzirom da u hrvatskom zakonu postoje zakonske pretpostavke da se to definira kao kazneno djelo ubojstva ili teškog ubojstva iz mržnje prema ženama, a to se u praksi ne čini, postavlja se pitanje je li zakonsko rješenje koje trenutno imamo dovoljno dobro.

Na stručnom skupu prisutnima se obratila državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Vedrana Šimundža Nikolić, koja je posebno naglasila sporost promjena u praosuđu s obzirom na prihvaćanje položaja žrtve te ispred Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Nebojša Paunović, koji je naglasio rad Pravobraniteljice u hrvatskoj radnoj skupini za praćenje femicida te važnost prikupljanja i analize dostupnih podataka.

U uvodnom dijelu Mirjana Kučer predstavila je koncept i obrazložila zašto članice okupljene oko radne skupine smatraju da je važno promijeniti postojeći pristup problemu femicida.  Potom je uslijedilo izuzetno zanimljivo izlaganje rezultata istraživanja o femicidu u Hrvatskoj, u vremenu od 2016. do 2022. koje je provela Dunja Bonacci Skenderović.  Pri tome je naglašeno da je pravosuđe u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno transparentno te da presude nisu javno dostupne. Stoga je Dunja Bonacci Skenderović svoje istraživanje bazirala na medijskim objavama te na Izvještajima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Stoga su izostali podaci za još 12 slučajeva počinjenog femicida, za koje istraživačica nije uspjela naći podatke. Ovo istraživanje izuzetno je važno jer je ukazalo na vremensku crtu od počinjenja nasilja do izvršenja femicida, što je ukazalo na to, da suprotno uvriježenim opravdanjima, ne samo da femicid nije predvidiv, već zbog obrazaca ponašanja spada u najlakše predvidiva kaznena djela!

To je potvrdila i panel rasprava: Femicid kao posljedica dugotrajnog nasilja nad ženama i izostanka politika. U uvodnom izlaganju: Intimni femicid kao posljedica dugotrajnog nasilja nad ženama dr.s. Nevena Aljinović, s Katedre za pravne znanosti u forenzici Sveučilišta u Splitu, Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti, naglasila je kako je femicid od strane intimnog partnera je najrasprostranjenija podvrsta femicida te da predstavlja kulminaciju višegodišnjeg obiteljskog nasilja, kao posljednji korak u procesu marginalizacije, deprivacije, izolacije ili zlostavljanja. U svom izlaganju predstavila je prvi istraživački rad koji sustavno istražuje ubojstva ranije zlostavljanih bliskih osoba, a koji potpisuju  izv. prof. dr. sc. Rittossa D. i prof. dr. sc. Škorić M. (2021.), a svoje istraživanje temeljile su na sudskoj praksi VSRH i Županijskih sudova u razdoblju od 1.1. 2013. do 1.6. 2020. god. Analiza presuda Vrhovnog suda upravo potvrđuje nalaze istraživanja koje je predstavila Dunja Bonacci Skenderović, a to je da femicidu najčešće prethodi dugotrajna izloženost žene nasilju od strane intimnog partnera. Lana Bobić ukazala je na važnost prepoznavanja prisilne kontrole, koja je gotovo redovito prisutna kod slučajeva koji su završili femicidom, a koja je isto tako kao oblik nasilja nad ženama neprepoznata i izuzetno teško dokaziva na sudu. O iskustvima rada sa ženama koje trpe dugogodišnje nasilje i o neefikasnosti sustava što dovodi do fatalnih posljedica po život žene i često djece govorila je psihologinja iz SOS Rijeka, Lorena Zec, dok je u online javljanju Nataša Škrbić svoje izlaganje usmjerila na važnost temeljite neovisne analize smrtnih slučajeva obiteljskog nasilja – femicida, s osvrtom na neke međunarodne primjere (SAD, Engleska Wales) te na prevenciju femicida i razvoj sveobuhvatne javne politike eliminacije nasilja nad ženama i iskorjenjivanje femicida. Istaknula je primjer dobre prakse u Španjolskoj te ukazala na nedostatke javnih politika u Hrvatskoj Posebno je upozorila na važnost standardizacije i primjere dobre prakse u Velikoj Britaniji i Španjolskoj.

U drugom dijelu stručni skup se bavio zakonskom definicijom femicida i prijedlozima mogućih zakonskih rješenja. O tome su izlagale kolegice Lana Kučer, pravnica iz CESI Zagreb, koja je ujedno moderirala drugi dio rasprave, Iva Čatipović iz SOS Rijeke, te redovna profesorica dr.sc. Maja Munivrana, redovita profesorica na Kaznenom pravu i izvanredna profesorica Europskog javnog prava dr.sc. Snježana Vasiljević, obje s Pravnog fakulteta Zagrebu.

U uvodnom dijelu Lana Kučer predstavila je pravno uređenje femicida i predložena pravna rješenja radne skupine za zakonske promjene. Govorila je o pravnim pristupima i postojećim rješenjima u EU te naglasila dobru praksu Španjolske na koju se poziva i EIGE, Europski institut za rodnu ravnopravnost. Iva Čatipović je predstavila prijedlog belgijskog zakona o rodno uvjetovanom nasiju i femicidu. Zaključak je da se radi o dobrim rješenjima kojima bi i Hrvatska trebala težiti. Obje su se založile za definiciju femicida kao posebnog kaznenog djela. Maja Munivrana obrazložila je postojeća rješenja u Kaznenom zakonu te objasnila je prednosti i nedostatke zasebne definicije femicida. Posebno je naglasila da je nakon rasprava u radnoj skupini sve više sklonija upravo femicidu kao posebnom kaznenom djelu. Na kraju je u svom izlaganju Snježana Vasiljević govorila o femicidu kao kaznenom djelu u EU. Ona je istaknula kako su preporuke na razini EU uključiti femicid u nacionalne politike i strategije o nasilju nad ženama, a posebno razviti mjere ciljajući na femicid; omogućiti obveznu obuku za policajce, tužitelje i suce; uspostaviti blisku suradnju s organizacijama civilnog društva, podržavajući ih osiguravanjem potrebnih financijskih sredstava.

Na razini država članica, dakle i Hrvatske potrebno je provesti obveznu procjenu rizika i upravljanje rizikom u svim slučajevima nasilja nad ženama. Potom, osigurati da su kazne učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Prepoznati femicid kao posebno kazneno djelo kako bi se povećala njegova vidljivost unutar pravnog sustava; usvojiti posebne protokole o postupanju kako bi osigurali koherentan i usklađen pristup femicidu te na kraju sustavno prikupljanje podataka o ubijenim ženama i njihovoj djeci i organizirati javne rasprave i podupirati istraživanja

Zaključak je radnog skupa da je potrebno nastaviti rad stručne skupine te nastaviti razvijati zagovarački plan za prepoznata zakonska rješenja utemeljena na iskustvima dobre prakse u EU.

Stručni skup održan je kao dio aktivnosti projekta Kazneno djelo femicida – zagovarenje za zakonske promjene koji s iznosom od 4.999,14 eura financijski podržava Fond za aktivno građanstvo (Active Citizens Fond) Hrvatska, ACF. Projekt traje od 1. siječnja do 30. travnja 2023. godine.

Web stranica je još u izradi.