Udruga Domine dala je svoje komentare na prijedlog Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova tijekom otvorenog e-savjetovanja. Nažalost, plan ne ispunjava niti minimalne uvjete da bismo govorili o aktivnom promicanju ravnopravnosti spolova i/ili rodne ravnopravnosti, niti kroz definirana prioritetna područja (7) niti u društvu u cjelini
Radi se o dokumentu na koji Hrvatska čeka od 2015. godine, kad je prestala važiti Nacionalna politika za ravnopravnost spolova. Nakon 7 godina čekanja na novu nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova, predlaže se donošenje srednjoročnog plana za ravnopravnost spolova za čiju je provedbu nadležna Vlada RH. Politike još uvijek nema, premda u predloženom navedenom dokumentu Predlagatelj navodi da se isti „temelji se na nacionalnim politikama kojima su utvrđene opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.“ Tako smo zapravo dobili jedan zbrkani hibrid politike i strateškog nacionalnog plana kojim se razrađuje horizontalna vrijednost ravnopravnosti spolova, kao jedne od temeljnih ustavnih vrijednosti.
Detaljnijim uvidom u sadržaj cjelokupnog dokumenta koji ima za cilj promicanje ravnopravnosti spolova te kao 1. prioritetno područje prepoznaje ljudska prava žena i promicanje ravnopravnosti, dade se zaključiti da je zapravo riječ o rodno neutralnom dokumentu, koji sadrži jako malo mjera ciljano usmjerenih na poboljšanje položaja žena u konkretnim prioritetnim područjima.
Sama prioritetna područja utvrđena su bez suvisle relevantnosti s obzirom na potrebe ciljane skupine, na stupanj integracije načela ravnopravnosti spolova te s obzirom na evaluaciju do sada ostvarenih rezultata.
Uvidom u predložene mjere, a imajući u vidu iskustva svakodnevnog rada na zaštiti prava žena i promicanju ravnopravnosti spolova udruga je donositelju, Vladi RH predložila slijedeće mjere:
(1.3.) Organizirati javne kampanje s ciljem osvještavanja prava žena na zaštitu seksualnog i reproduktivnog zdravlja (dostupnost i sigurnost prekida trudnoće, posebno medikametoznog pobačaja na zahtjev, kontracepcije, MPO-a, te zaštita žena od ginekološkog ili opstreticijskog nasilja); (2.4.) Osigurati sredstva za otvaranje jaslica i vrtića, kako bi se u narednom akcijskom razdoblju smanjila obvezna donja dobna granica vrtićke dobi sa 6 na 4 godine; (3.1.) Razviti sustav standarda praćenja prijava i procesuiranja nasilja nad ženama, uključujući sve oblike nasilja nad ženama (fizičko, psihičko, seksualno, ekonomsko i digitalno nasilje) te nasilje u obitelji; (3.8.) Osigurati sustav podrške preživjelima seksualno nasilje kroz osnivanje regionalnih kriznih centara; (4.1.) Uvesti program ravnopravnosti spolova i nenasilne komunikacije u sustav obrazovanja, počevši od vrtićke dobi; (5.3.) Povećati vidljivost žena u javnom prostoru kroz imena ulica trgova i spomenika znamenitim ženama u gradovima i općinama RH; (6.4.)Razviti sustav prikupljanja rodno segregiranih podataka s ciljem izrade politika i planova baziranih na rodnoj analizi podataka; (6.5.) Osnovati nacionalno neovisno tijelo za praćenje rodne analize proračuna Vlade RH.
