Mirjana Kučer iz Udruga Domine i Iva Čatipović iz SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava su za WAVE Network napisale kratki osvrt na borbu ženskih organizacija za uvođenje femicida kao kaznenog djela u kazneni zakon RH. Članak donosimo u cijelosti.
Tragično ubojstvo 44-godišnjakinje na radnom mjestu u trgovini od strane njezinog bivšeg partnera, koje se dogodilo u Splitu 30. studenoga 2021., može se smatrati događajem koji je pokrenuo niz radnji koje su u konačnici dovele do dvije i pol godina kasnije, do definiranja femicida kao specifičnog kaznenog djela u Hrvatskoj. Od 2. travnja 2024. godine u Hrvatskoj stupaju na snagu izmjene Kaznenog zakona kojima se, uz ostale izmjene usmjerene na poboljšanje položaja žrtava i svjedoka, uvode odredbe Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljsko nasilje, novo kazneno djelo: femicid, koje zakonodavci nazivaju i teškim ubojstvom ženske osobe, prepoznato kao rodno uvjetovano ubojstvo. Jednako je značajno i uključivanje definicije rodno uvjetovanog nasilja u Kazneni zakon, usklađivanje s definicijom iz Istanbulske konvencije. Posljedično, prema našim saznanjima, po uzoru na Maltu, Cipar, Belgiju i Sjevernu Makedoniju , Hrvatska postaje peta europska država koja je zakonski definirala pojam femicida. Na ovaj način hrvatska Vlada nedvojbeno izražava političku volju potrebnu za prepoznavanje i pravno rješavanje društvenog problema femicida.
U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je ubijeno gotovo 100 žena. U posljednje tri godine, prema dostupnim podacima, ubijene su 43 žene, od čega 25 od strane svojih intimnih partnera, dok su 15 majki tragično ubili vlastiti sinovi. Zabrinjavajuće je da su se u 81% ovih slučajeva ubojstva dogodila u domovima žrtava. Nadalje, brutalnost ovih ubojstava eskalira. Nasuprot tome, sudska praksa bilježi samo 11 pravomoćnih presuda za kazneno djelo teškog ubojstva, od čega je devet ubojstava žena – šest od strane intimnih partnera i tri od strane sinova nad majkom. Začudo, niti jedan zločin nije prepoznat kao ubojstvo žene zato što je bila žena, odnosno kao rodno utemeljeno.
Prvi femicid koji je izazvao reakcije i zagovaračke aktivnosti ženskih organizacija bilo je već spomenuto ubojstvo žene na radnom mjestu u Splitu. Drugi femicid, koji je izazvao opsežne reakcije zajednice u široj regiji, posebice u Bosni i Hercegovini gdje se dogodio, te u Srbiji i Hrvatskoj, ubojica je javno prenio na društvenim mrežama. Time je ubojstvo, tipično zatvoreno u zatvoreni prostor obiteljske kuće, u neku ruku izneseno na vidjelo, postalo vidljivo u svoj svojoj brutalnosti, nedvojbeno oblikujući javnu percepciju.
Ključno je prepoznati da zakonske promjene usmjerene na bolju zaštitu žena od nasilja često proizlaze iz zagovaračkih napora ženskih organizacija, kao što je bio slučaj ovom prilikom. Nekoliko dana nakon ubojstva u Splitu, aktivisti udruge Domine, članice WAVE (Europske organizacije protiv nasilja protiv žena, Women Against Violence Europe) ispred gradske vijećnice simbolično su istakli zastavu s porukom “Ni jedna žrtva više, ni jedna žena manje!” koji je javno istaknuo nepriznavanje pojma “femicid” i propuste vlasti u rješavanju i reguliranju ovog pitanja. Nakon toga, femicid je postao popularan kao priznat koncept u javnoj sferi.
Godinu dana kasnije, osnovana je ad hoc platforma pod vodstvom Ženske mreže Hrvatske za zalaganje za priznavanje femicida kao zasebnog kaznenog djela, a kojoj su se pridružile gotovo sve ženske organizacije u Hrvatskoj. Na Međunarodni dan borbe protiv femicida, 6. prosinca, u 11 hrvatskih gradova organizirana je istoimena akcija “Ni jedna žrtva više – ni jedna žena manje!”. Ministarstvu pravosuđa i uprave proslijeđena su tri zahtjeva: donošenje posebnog kaznenog djela za ubojstvo žena, uzdizanje nasilja u obitelji iz prekršajnog u kazneno djelo te provođenje jedinstvene nacionalne politike za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama. . U akciji su sudjelovale i članice parlamentarne oporbe, njegujući široku koaliciju podrške i savezništva žena. Osam mjeseci kasnije, 21. kolovoza, ženske organizacije organizirale su akciju “Sigurnost žena odgovornost države” u 22 grada diljem Hrvatske, u znak solidarnosti sa ženama u Bosni i Hercegovini.
U rujnu 2023. godine objavljeno je prvo GREVIO evaluacijsko izvješće o četverogodišnjoj primjeni Istanbulske konvencije u Hrvatskoj, za što vjerujemo da je utjecalo na reakciju Vlade i kasniju najavu izmjena zakona.
Nepunih mjesec dana kasnije premijer Plenković je na Vladinom sastanku s predstavnicama ženskih organizacija povodom obilježavanja 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, najavio izmjene niza zakona koji tretiraju nasilje nad ženama. Iznenadivši javnost, najavio je uvođenje posebnog kaznenog djela za teško ubojstvo ženske osobe.
Važno je napomenuti da je Ministarstvo pravosuđa i uprave u rujnu 2022. godine osnovalo Vladinu službenu radnu skupinu za izmjene i dopune Kaznenog zakona sa zadaćom poboljšanja regulative koja se odnosi na žene žrtve nasilja. No, do premijerove najave godinu dana kasnije, ova radna skupina nije raspravljala o kaznenom djelu ubojstva žena.
Za dublje razumijevanje problematike femicida i zagovaranja zakonskih izmjena, važno je istaknuti osnivanje neformalne radne skupine od strane organizacije Domine početkom 2023. Ovu grupu činilo je petnaest aktivistica, pravnih stručnjakinja i neovisnih profesionalaca koji rade na različite aspekte femicida. Njihova zajednička analiza dovela je do zaključka da država mora donijeti sveobuhvatan zakon o rodno uvjetovanom nasilju, s posebnim dijelom o femicidu. Dodatno, radna skupina istaknula je važnost uvrštavanja femicida u Kazneni zakon i implementacije učinkovitog sustava za prevenciju i suzbijanje femicida. Preporuke i nalazi ove neformalne radne skupine službeno su predstavljeni Ministarstvu uprave i pravosuđa u travnju 2023.
Kada je Vlada u rujnu 2023. neočekivano predložila kazneno djelo ubojstva žena, pokazalo se da postoji nedoumica oko njegove formulacije. Definicija koju je predložila Vlada ne priznaje femicid kao rodno uvjetovano ubojstvo, već ga kategorizira kao teško ubojstvo bliske ženske osobe, što je rješenje koje se smatra neadekvatnim.
Stoga su članovi Dominine neformalne radne skupine prepoznali značaj ove situacije i iskoristili priliku da zagovaraju implementaciju rješenja koja je predložila neformalna grupa u vezi s femicidom i rodno uvjetovanim nasiljem. Pravne stručnjakinje iz nevladinih udruga Domine Split, CESI Zagreb, SOS Rijeka i Ženske mreže Hrvatske, u suradnji s prof. Majom Munivrana s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, koje su bile dio neformalnog rada grupa, uputili su Ministarstvu pravosuđa i uprave svoj prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona. Ovim se prijedlogom zalagalo za definiranje kaznenog djela femicida kao ubojstva žene na temelju njezina spola, pri čemu je naglašena nužnost kategorizacije femicida kao rodno uvjetovanog ubojstva koje bi obuhvatilo i sankcioniralo sve oblike femicida. Nadalje, prijedlogom je predloženo da se u Kazneni zakon uvrsti definicija rodno uvjetovanog nasilja, kojom bi se osiguralo da se rodno uvjetovano nasilje smatra otegotnom okolnošću za sva kaznena djela, osim ako nije propisana stroža kazna.
Ovi prijedlozi bili su temelj za kasniju raspravu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona unutar Vladine radne skupine, u kojoj su bili i neki članovi neformalne radne skupine. Uslijedile su saborske i javne rasprave. Osim javnih akcija, ženske organizacije organizirale su niz sastanaka s predstavnicima Ministarstva. U Saboru je sazvana tematska sjednica posvećena femicidu, uz nekoliko javnih izjava kojima se želi podići svijest o problemu ubijanja žena samo zato što su žene. Nakon konzultacija s brojnim pravnim stručnjacima, Ministarstvo je prihvatilo navedene prijedloge i predstavilo sljedeće izmjene i dopune zakona.
Rodno uvjetovano nasilje sada se u novim zakonskim izmjenama definira kao nasilje usmjereno prema ženi zato što je žena ili ono koje nesrazmjerno pogađa žene. Zakonodavac je usvojio definiciju rodno uvjetovanog nasilja zacrtanu u Istanbulskoj konvenciji, priznajući da rodno uvjetovano nasilje proizlazi iz nejednake strukturne dinamike moći između muškaraca i žena, duboko ukorijenjene u kulturnim, tradicionalnim i društvenim normama. Štoviše, rodno uvjetovano nasilje u praksi će se općenito smatrati otegotnom okolnošću, osim ako Kazneni zakon ne propisuje strožu kaznu.
Zakonodavac je kazneno djelo označio kao “Teško ubojstvo ženske osobe”, potvrdivši njegovu klasifikaciju kao ubojstvo uvjetovano spolom. Nadalje, drugi stavak ocrtava konkretne slučajeve femicida koje treba uzeti u obzir pri utvrđivanju kaznenog djela. To uključuje zločine počinjene protiv bliskih osoba, osoba koje je počinitelj prethodno zlostavljao, ranjivih osoba, onih u odnosima podređenosti ili ovisnosti, zločina počinjenih u okolnostima seksualnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavljaju u neravnopravan položaj, između ostalih okolnosti koje ukazuju na spol -nasilje.
Kao rezultat rada Vladine radne skupine osnovane pri Ministarstvu pravosuđa i uprave izrađeni su Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. Izrađen je nacrt Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Zakonskim izmjenama želi se doprinijeti smanjenju nasilja u obitelji, nasilja nad ženama i jačoj zaštiti žrtava kaznenih djela kroz zakonska rješenja, posebice uvođenjem definicije rodno uvjetovanog nasilja, samostalnog kaznenog djela teškog ubojstva osobe. ženska osoba.
Praktična provedba zakona i njegov učinak na sprječavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja ili muškog nasilja nad ženama i muških ubojstava žena ostaje za promatranje. Posebno je vrijedno pažnje da je objava posebnog kaznenog djela izazvala brojne negativne reakcije pravne struke, uključujući suce Vrhovnog suda i ustavnopravne stručnjake. Ovi stručnjaci zakonsku definiciju femicida tumače kao oblik diskriminacije muškaraca. U kombinaciji s otporom prema prihvaćanju koncepta rodno uvjetovanog nasilja, provedba novih zakonskih rješenja postaje značajan izazov. Bez sustavne edukacije usvojene promjene teško da će se glatko integrirati u pravosudnu praksu. Ženske organizacije će bez sumnje pratiti provedbu i ustrajati u zagovaranju novih i poboljšanih rješenja
Iva Čatipović , SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava
Mirjana Kučer , Domine – Organizacija za promicanje ženskih prava Split
Članak možete pronaći na slijedećoj poveznici.
