Bosanska 4, 21 000 Split, Croatia
tel. +385 21 537 272
tel. +385 21 344 688
fax. +385 21 531 722
email: domine@domine.hr
Zagrebačka banka: 2360000-1101679303

Siniša... Žena, majka, hobotnica mora u politiku

Slobodna Dalmacija, 08.09.2013

O tome se priča:
Žena, majka, hobotnica mora u politiku


Liberté, égalité, fraternité, ou la mort! (Sloboda, jednakost, bratstvo ili smrt!) bio je moto Francuske revolucije čiji su društveni ideali značajno utjecali na razvoj građanske demokracije. Ipak, od ideala do realizacije dug je put, a ciljevi kao da se još uvijek gube u magli – ili barem kada su u pitanju žene i tržište rada jer za više od polovinu svjetske populacije ne vrijedi pravilo da će za jednak rad dobiti jednake plaće.

Znači li to da su ideali i dalje rezervirani samo za braću, a ne i za sestre? Kako prevladati tu nejednakost? Koji su izazovi, prilike, prakse i javne politike koje bi mogle pomoći ostvarenju pravednijeg društva u kojem će žene lakše pomiriti posao i privatni život? Ovim su se pitanjima proteklog vikenda, najprije u Splitu, a potom u širem opsegu i na Korčuli bavile hrvatske i inozemne socijaldemokratkinje te aktivistkinje nevladinih organizacija, okupljene oko projekta „Korčulanska škola“.


Fleksibilni oblici rada

- Na razini Europske unije, statistički gledano, razlika u plaćama između muškaraca i žena koji obavljaju iste poslove danas iznosi 16,2 posto! To znači da žene zapravo godišnje rade dva mjeseca besplatno! Djeca, kuhinja, crkva još uvijek je glavna vizija europske desnice kada su u pitanju žene i njihov položaj u društvu. S druge strane, naša se agenda može sažeti u tri osnovna nastojanja: zaustavljanje nasilja prema ženama, očuvanje reproduktivnih prava te postizanje jednake plaće za jednaki rad – objasnila je u Splitu mađarska europarlamentarka Zita Gurmai, ujedno i podpredsjednica PES-a (Stranke europskih socijalista).

Jedan od socijaldemokratskih ciljeva je smanjiti razliku u plaćama između muškaraca i žena za dva posto na godišnjoj razini, no da bi se ta mjera postigla, potrebno je uvođenje monitoringa i povjerenika/povjerenice na razini EU-a, smatra Gurmai.

- Pred nama stoje ciljevi 10-godišnjeg projekta Europe 2020. među kojima je i onaj o zaposlenosti 75 posto stanovnika Europske unije u dobi između 20 i 64 godine do 2020. godine. No, taj se postotak odnosi na ukupnu populaciju, a mislim da bismo morali krenuti od diferencijacije koliko je točno žena na tržištu rada, a koliko muškaraca, i s obzirom na to donijeti različite mjere kako bi postigli cilj u kojem bi oba spola dosegla zaposlenost od 75 posto – upozorila je Zita Gurmai.

Da hrvatski ministar rada Mirando Mrsić ozbiljno razmišlja o ovom problemu potvrdila nam je njegova pomoćnica Tatjana Dalić.

- Krajem rujna i početkom listopada ministar Mrsić će predstaviti poseban program mjera aktivne politike zapošljavanja vezanih uz ekonomsko i socijalno osnaživanje žena. U tom kompletu nalazi se i prijedlog Zakona o povremenim poslovima koji će omogućiti ranjivim skupinama ljudi u koje ulaze i žene i mladi i svi dugotrajno nezaposleni te umirovljenici da određene povremene poslove koji su manje gospodarske vrijednosti te koji nisu trajnog karaktera, legalno i dostojno obavljaju i na takav način dođu do zarade, odnosno lakše uđu na tržište rada – kazala je Dalić objašnjavajući da će se to ostvarivati kroz primjenu vaučera koji bi trebali biti jednostavnije rješenje od ugovora o djelu.

Štoviše, Dalić misli da bi i same žene trebale javno zagovarati politiku fleksibilnih oblika rada koji bi bili jednako dostupni svima, odnosno ženama i muškarcima. No, njezin entuzijazam oko ovog pitanja izazvao je oprečne reakcije. Dok jedni u fleksibilizaciji rada vide priliku za poboljšanjem položaja žena te veću slobodu izbora kao i priliku za dokidanjem sive ekonomije, dotle drugi misle da je ova mjera pucanj u prazno.

- Fleksibilan rad vodi repatrijarhalizaciji društvenih odnosa jer uz part-time posao najčešće ide obrazloženje “on je idealan za žene”. U našem se društvu podrazumijeva da žena mora balansirati između profesionalnog života i obiteljskih odgovornosti. No, gdje je tu jednakost? - pita se Jagoda Milidrag-Šmid, jedna od sudionica “Korčulanske škole” s dugim stažom u sindikatu.


Zajednički pritisak

- Fleksibilizacija rada je ideologija udružena s takozvanom novom ekonomijom. Zapravo cijela pravna i ekonomska znanost danas globalno predstavljaju samo podršku zadržavanju statusa quo društvenih i ekonomskih odnosa - zaključila je Milidrag-Šmid.

- Zašto se uopće samo ženama nameće da se bave “pomirbom” ili “ravnotežom” profesionalnog i privatnog? Kako da se ta odgovornost ne traži od muškaraca? - zapitala se Rada Borić iz Centra za ženske studije.

- Ako bi čak i pristali da žene preuzmu taj teret “pomirenja” privatnog i profesionalnog onda u društvu moraju postojati neki preduvjeti. Možda ne možemo preko noći dokinuti patrijarhat, ali država je za početak nužna osigurati tri važne stvari: efikasne javne servise, jednake plaće za jednake poslove te mijenjanje stereotipa što podrazumijeva javne politike koje će između ostalog promovirati i drukčije obrazovanje. Kad čuju da žene nisu jednako plaćene za iste poslove, mnogi će vam reći da to naprosto nije istina, ali radi se o tome da žene, za razliku od muškaraca, najčešće neće prihvatiti dodatne funkcije na poslu, poput nekog voditeljstva ili dodatnog rada u nekoj komisiji, na primjer, jer znaju da ih kod kuće čeka još jedan posao, onaj neplaćeni - pojasnila je Borić.

Splitska dogradonačelnica Aida Batarelo, mogli smo čuti, snažno je uvjerena kako je politička participacija žena zapravo pravi preduvjet za ekonomsku i svaku drugu ravnopravnost žena u društvu. S njom se složila i saborska zastupnica SDP-a Gordana Sobol, koja drži da je u ovom trenutku ženama u politici potrebna podrška onih iz civilnog sektora jer bez zajedničkog pritiska prilikom donošenja paketa izbornih zakona, koji bi osigurao jednaku zastupljenost oba spola u predstavničkim tijelima, nema napretka.


Invazija muškaraca u privatno

- Majka, žena, hobotnica koja je naprosto rastrgana silnim obavezama u privatnoj i profesionalnoj sferi, ukoliko želi podignuti kvalitetu svoga života mora se naučiti i političkom zagovaranju. Trebamo razumjeti da ravnopravnost spolova nije samo “žensko pita nje”, ono je i ekonomsko, društveno, političko, civilizacijsko. Problemi, dakako, ne leže samo u glavama muškaraca, nego i mnogih žena, zato trebamo raditi na podizanju njihove svijesti - kazala je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Pia Locatelli, članica Talijanskog parlamenta iz redova Socijalističke partije, pozvala je, pak, sve prisutne žene da se zapitaju koliko su spremne za promjene.

- Jesmo li spremne i na neke manje popularne odluke, na primjer, da zagovaramo smanjenje porodiljnog dopusta kako bi ga što više muškaraca koristilo u drugom dijelu, s ciljem da se što prije vratimo na tržište rada?

Locatelli je napomenula kako je prije nekoliko desetljeća u društvu postojalo jasno razgraničenje između privatne i javne sfere. U međuvremenu dio se žena uspio izboriti za ulazak u javnu, odnosno profesionalnu domenu, no muškarci nisu zagazili u privatnu pa se odnosi u obitelji nisu bitno promijenili.

- Povukla bih paralelu s padom Berlinskog zida. Njegovim rušenjem oni s Istoka krenuli su put Zapada, a obrnutih situacija nije bilo. No nama je potrebno upravo to - invazija na obje strane - zaključila je Pia Locatelli.

Piše: Siniša Jović

http://www.slobodnadalmacija.hr/Linija-X/tabid/243/articleType/ArticleView/articleId/220879/Default.aspx

print pdf mail