Bosanska 4, 21 000 Split, Croatia
tel. +385 21 537 272
tel. +385 21 344 688
fax. +385 21 531 722
email: domine@domine.hr
Zagrebačka banka: 2360000-1101679303

Siniša... Što nam to smeta kod vještica

Novi film s Nicolasom Cageom ‘Lov na vještice’ podgrijava negativne stereotipe o slobodoumnim ženama

Što nam to smeta kod vještica

‘Najveća je hereza ne vjerovati u vještice!’, zapisali su dominikanci Kramer i Sprenger 1484. godine u djelu ‘Malleus Maleficarum’ koje je poslužilo inkviziciji kao ‘zvijezda vodilja’ u višestoljetnim progonima i masovnim pogubljenjima ljudi optuženim za sklapanje pakta s vragom i izvođenje raznih vradžbina.

A kao posljednja potvrda ‘pravovjernosti’ filmske industrije, koja, ako zbog ničega, a onda zbog zarade na blagajnama, rado vjeruje u vještice, ovih dana u naša kina stiže uradak redatelja Dominica Sena ‘Season of the Witch’ s Nicolasom Cageom u glavoj ulozi. Cage je križar iz 14. stoljeća koji ima zadatak s omanjom družinom odvesti djevojku osumnjičenu za vještičarenje (Claire Foy) iz grada pogođenog kugom u udaljenu opatiju, gdje će joj se suditi zbog izazivanja strašne epidemije.


Kriva je požuda

Tako započinje njihovo mitsko putovanje natopljeno brojnim stereotipima o vješticama, ali i ženama općenito, a sve na tragu kršćanskog dualizma koji suprotstavlja ono tjelesno, povezano prvenstveno sa ženom, onome duhovnom gdje muškarci imaju monopol nad krajnjom istinom.

Uostalom, witchcraft (ili vještičarenje) potječe od tjelesne požude, koja je u žena nezasitna, napisano je u ‘Malleusu Maleficarumu’, a upravo na tom tragu je i ideološka pozadina ‘Lova na vještice’ u kojem se od početka do kraja ne pojavljuje ni jedan pozitivan ženski lik. Štoviše, vještica koja se u početku sumnjiči za sklapanje pakta s vragom, na posljetku se potvrđuje kao ‘domaćin’ demona čime se podgrijava stara teza prema kojoj je, još od Eve, žensko tijelo sklonije grijehu. Viđenje tijela kao izvora požude i svega zlog, u ekstremnim fazama razvoja crkvenog nauka, pretvorilo se u mizoginiju ili mržnju prema ženama jer su one te koje ga rađaju pa su time i bliže ‘tamnoj strani’.

Bez sumnje, u kolektivnoj svijesti vještice se često povezuju s tjelesnim, odnosno sa slobodnom seksualnošću, o čemu svjedoče i Millerove ‘Vještice iz Eastwicka’ (1987.) u fantastičnoj interpretaciji Susan Sarandon, Cher i Michelle Pfeiffer. Tako se Jane, Alexandra i Sukie nisu bojale iskoračiti iz zadanih društvenih okvira provincijskog gradića, prkositi patrijarhatu, odnosno lažnom moralu američke srednje klase koji se slikovito može sažeti u ‘genre scenu’ kakve reklame za deterdžent, pa su bez ustezanja kušale ‘zabranjenu’ ljubav s Darylom Van Horneom (Jack Nicholson).

U ‘Lovu na vještice’ ne pojavljuje se ni jedan pozitivan ženski lik.


Tipična muška fantazija

I dok se filmu može zamjeriti da koketira s tipičnom muškom fantazijom u kojoj frajer istodobno završava s tri zgodne mačke u krevetu, a ne, recimo, jedna od njih s tri zgodna tipa, Jane, Alex i Sukie nipošto nisu odlučile biti žrtve niti društva niti muškarca koji je manipulirao s njima. Upravo suprotno, u trenutku kada posumnjaju da je Daryl skrivio smrt njihove bogobojazne sumještanke Felicie Alden vještice mu okreću leđa, odbijaju poslušnost i izabiru slijediti svoju savjest. Govoreći o ljudskoj seksualnosti u svojoj knjizi ‘Spiralni ples’ jedna od najpoznatijih živućih vještica i ekofeminističkih aktivistica Starhawk piše:

‘Ona nije prljava, niti je samo ‘normalna’: ona je sveta manifestacija Boginje.’ Međutim vještičji pogled na svijet mnogo je kompleksniji od pukog prakticiranja ‘slobodne ljubavi’. Prema ovoj autorici njezina je religija zapravo utemeljena u spoznaji paleolitskih šamana, prema kojoj sve što postoji jesu samo energetski vrtlozi. Otuda i naziv ‘Wicca’ za današnju religiju vještica.

Ta riječ ima anglosaksonski korijen, a znači ‘svinuti’ ili ‘oblikovati’ energije po svojoj volji. Ovaj pogled implicira aktivan odnos prema životu, jer svaki je čovjek na posljetku kovač vlastite sreće, no nikada na uštrb drugih jer sve što napraviš vraća ti se, prema vještičjem vjerovanju, trostruko. Karmička reakcija sažeta u upozorenju ‘three times three’ dojmljivo je ekranizirana u ‘Opasnim činima’ (1996.) kada četiri tinejdžerice iz jedne katoličke škole u Los Angelesu osnuju svoj vještičji koven (sestrinsku grupu podrške) kako bi prakticirale magiju.


Snagu crpe iz zajedništva

Njihova je snaga proizišla iz zajedništva u kojem je svaka od djevojaka predstavljala jednu od četiri strane svijeta, odnosno jedan od četiri temeljna elementa (zrak, vatru, vodu, zemlju). No, u trenutku kada je njihovo prijateljstvo stavljeno na kušnju i nakon što je Nancy (koju tumači dojmljiva Fairuza Balk) zloupotrijebila svoje moći, balans je bio nepovratno narušen i djevojke su se morale suočiti s posljedicama svojih djela, jer očito ni u svijetu magije nema slobode bez odgovornosti.

Dakle, dio mita o vješticama svakako je i žensko zajedništvo koje je oduvijek bilo trn u oku patrijarhalne matrice proizvodnje postojećih društvenih odnosa moći, odnosno opresije nad ženskim rodom. Vještičja udruživanja u kovene stoga su bila svojevrsne preteče ‘terorističkih ćelija’ koje su mogle potkopati patrijarhat i iznjedriti nove sustave vrijednosti. Slično vrijedi i za slučaj sestara Halliwell u popularnoj televizijskoj sapunici ‘Čarobnice’ (1998.-2006.).

Sestare Halliwell u ‘Čarobnicama’ glavnu snagu su crpile iz zajedništva


Vratiti pravo na žensku moć

Naime, iako je svaka od vještica imala izuzetne paranormalne sposobnosti, Prue je posjedovala moć telekineze i astralne projekcije, Piper moć zamrzavanja ili molekularne imobilizacije, a Phoebe predviđanja budućnosti i levitacije, ‘moć trojke’ (the power of three), odnosno zajedništva, činila ih je uistinu nepobjedivim suparnicama u ratu s demonima i drugim zlim bićima.

I na posljetku arhetip vještice podrazumijeva ženu koja prkosi, ženu slobodnog duha koja voli misliti svojom glavom, neovisno o bilo kojem establishmentu, pa tako Starhawk zaključuje u svojoj knjizi: ‘Moramo se osloboditi vjerovanja da samo nekoliko pojedinaca u povijesti ima izravnu vezu s istinom; da su Isus, Buda, Muhamed, Freud ili Werner Erhard znali više o našim dušama od nas.

 

Četiri tinejdžerice u ‘Opasnim činima’ iskusile su što znači vještičji zakon karme

Zacijelo možemo učiti od učitelja, no ne možemo se odreći moći usmjeravanja svojih života’. No, arhetip vještice će zasigurno još dugo zbunjivati ljude, izazivati podvojene reakcije istodobnog divljenja ali i opreza od onoga što se krije iza te pomalo divlje žene koja ponekad ‘trči s vukovima’, ponekad je prirodna iscjeliteljica, a ponekad neodoljiva zavodnica, ona je žena koja ima vizije, koja prati ritam mjesečevih mijena, ali i ona kojoj je bolje ne stati na žulj jer će uvijek naći način kako ‘saviti energiju’ u svoju korist.

‘Riječ vještica ima toliko negativnih konotacija da se mnogi pitaju zašto je uopće koristimo. No, vratiti riječ ‘vještica’ znači vratiti naše pravo, kao žena, da budemo moćne.’, zaključuje, pak, Starhawk u svom djelu ‘Spiralni ples’.


Piše Siniša JOVIĆ

http://www.slobodnadalmacija.hr/Linija-X/tabid/243/articleType/ArticleView/articleId/127461/Default.aspx
 

Hrvatske coprnice

Magda Herucina, posljednja je žena koja je u Zagrebu optužena za vještičarenje. Prije nekoliko godina Ženska mreža Hrvatske u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama organizirala je odavanje počasti i izražavanja sućuti nevinim ženama koje je spalila Sveta inkvizicija u svojoj višestoljetnoj okrutnoj borbi za obranu vjere od hereze. Komemoracija se održala na Dubravkinom putu, na kojemu je Magda spaljena.

Za nadati se da će skorašnja serija Grička vještica, u produkciji Jadran filma i HRT-a, a prema romanu Marije Jurić Zagorke, također, progovoriti o pravoj prirodi onih koji su među svojim sugrađankama tražili vještice – rekla nam je Rada Borić, koja se prisjetila i ne tako davnog ‘lova na feminističke vještice’ provedenog pod ‘inkvizitorskom čizmom’ Slavena Letice.

 

print pdf mail