Bosanska 4, 21 000 Split, Croatia
tel. +385 21 537 272
tel. +385 21 344 688
fax. +385 21 531 722
email: domine@domine.hr
Zagrebačka banka: 2360000-1101679303

Žene su više od politike skrbi i brige za druge

Na okruglom stolu povodom Dana žena pod nazivom „Žene su više od politike skrbi i brige za druge“ govorile su žene o svom iskustvu rada tijekom krize izazvane Covidom19, Nela Stanić, medicinska sestra, Suzana Kačić, nastavnica u srednjoj školi, obje iz Splita, Andreja Bistrović, radnica u ugostiteljstvu iz Osijeka, te Željka Jelavić, muzejska savjetnica Etnografskog muzeja u Zagrebu. Svoj stručni pogled na krizu i položaj žena dale su Blanka Čop, sociologinja s Pravnog fakulteta u Splitu, Nelija Rudolfi, psihologinja, članica Društva psihologa u Splitu i Katica Glamuzina, saborska zastupnica. Okrugli stol moderirala je Mirjana Kučer iz Domina.

U uvodu je Mirjana Kučer istaknula kako je Europski institut za ravnopravnost spolova, EIGE (European Institute for Gender Equality) iz Vilniusa prepoznao 6 područja u kojima prati ravnopravnost spolova s obzirom na utjecaj Covida19. to su tzv,. esencijalni poslovi, zdravlje, neplaćeni rad i kućanski poslovi, položaj na tržištu rada, žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji, te ranjive skupine (migranti i izbjeglice, osobe s invaliditetom i Romi). Prema prikupljenim pokazateljima većina onih koji su bili direktno izloženi utjecaju virusa i pogođeni direktnim posljedicama krize su žene. Tako su žene većinom zaposlene u zdravstvu i skrbi za druge, zdravstveno sam virus više napada muškarce, ali i starije osobe, a većinu starijih čine žene. Potom su žene te na koje je pao dodatni teret kućanskih poslova s novom dimenzijom brige za obrazovanje od kuće djece. Broj osoba koji je izgubio posao najveći je od krize 2008. godine. Podjednako gube posao žene i muškarci, ali se žene sporije vraćaju na tržište rada i posljedice će biti dugoročne. Poseban problem je pandemija nasilja s kojima su suočene opet u većini žene i to u obitelji kao mjestu nasilja. Teret Covida19 podnijele su i tzv.ranjive skupine jer su naprosto ostale uskraćene za brigu sustava.

O iskustvima rada u esencijalnim zanimanjima govorile su 4 žene. Sve četiri su , u svojim izuzetno zanimljivim i snažnim izlaganjima istaknule nekoliko zajedničkih točaka krize. Činjenica je da nas je kriza zatekla nespremne, da su posljedice Covida129 teške, osobito po mentalno zdravlje te da nam je potrebna bolja organizacija mjera za sve jednakih i usklađenih.  Kriza je ukazala na socijalne razlike što se npr. vidjelo u online nastavi za koju apsolutno nismo bili spremni i koja je produbila osobne strahove. Mladi, koji su izuzetno pogođeni krizom na sve načine pokušavaju doskočiti nedostatku društvenog života, pa tako vikendom odlaze na selo kod djedova i baka, jer je tamo manja fluktuacija ljudi. Izazov krize je prihvaćanje nove situacije gubitka posla s kojom se svako pokušava nositi na svoj način bez stvarne podrške sustava. Zapravo je kriza ukazala na krah socijalne države i sve je trebalo biti drugačije, neke su od rečenica četiri uvodne izlagačice koje su progovorile o osobnom iskustvu rada tijekom krize izazvane Covidom19. Sociologinja Blanka Čop naglasila je da su ovo zapravo prva iskustva žena koja čujemo i da su ona izuzetno važna. Kriza je nedvojbeno duboka i oporavak će trajati jako dugo, možda i više od 20 godina. Pogođen je sektor ugostiteljstva i njegovateljstva zbog zatvorenih granica, sektor kulture i zdravstveni sektor, gdje su djelatnici u velikom riziku i iscrpljivanju. Također je ukazala na razliku između javnog i privatnog sektora te uvođenje nove dimenzije rada, tzv. rada na daljinu. Saborska zastupnica Kaća Glamuzina je bila izuzetno kritična prema vlasti i oporbi isto tako te nespremnosti i nedosljednosti u provođenju mjera te pozvala na zajedništvo u zaštiti ženskih prava, posebno s obzirom na najavljene izmjene Zakona o radu. Psihologinja Nelija Rudolfi govorila je vrlo inspirativno o tome što možemo učiniti sami da se lakše nosimo s pandemijom 21 stoljeća, kako ju je nazvala. Naglasila je posljedice po mentalno zdravlje i važnost brige za isto. Također je podsjetila na to da je kriza zapravo izazov i prilika, te da je na nama odluka kako ćemo je tretirati. Navela je i 5 točaka koji će nam pomoći da se lakše nosimo s novonastalom situacijom. To su organiziranje rada od kuće, briga za zdravlje, infodemija ili manje štetnih informacija, prakticiranje relaksacije, prije svega tehnika disanja, te rad na emocijama. Nakon kratke rasprave te izuzetno zanimljivog i uspješnog okruglog stola koji je trajao više od 2 sata sve su se sudionice složile da smo suočene sa novom „ženskom krizom“ i produbila osobne strahove Andreja te stručnjakinje i političarka. Promjena uvjeta rada za neke žene je značila rad od kuće koji je istovremeno uključivao brigu za djecu i njihovo obrazovanje, za neke je radni dan trajao puno duže od 8 sati, neke su ostale bez posla, neke bile na prisilnom bolovanjima, a neke radile u rizičnim uvjetima za gotovo minimalne plaće. Upravo zbog toga je važno da čujemo i zapamtimo njihove priče te da iz njih izvučemo pouku kako kao društvo možemo i trebamo bolje. Kriza je prilika za iskazivanje solidarnosti i brige za druge, ali i za inzistiranje na promijeni nacionalnih planova i uvrštavanje ravnopravnosti spolova nacionalni plan za obnovu i oporavak kao i za donošenje novog Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova.

Na kraju okruglog stola sudionice okruglog stola čestitale su dugogodišnjoj aktivistici, osnivačici MoSTa i volonterki brojih akcija Domina, Đordani Barbarić nominaciju za životno djelo Grada Splita.

Uz čestitke za Dan žena još jednom čestitke i našoj Đordi!

Cijeli okrugli stol možete pogledati na  LINKU.

print pdf mail