Bosanska 4, 21 000 Split, Croatia
tel. +385 21 537 272
tel. +385 21 344 688
fax. +385 21 531 722
email: domine@domine.hr
Zagrebačka banka: 2360000-1101679303

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: rezultati istraživanja za 2017. godinu

Već treću godinu za redom udruga Domine provodi istraživanje o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju. Cilj istraživanja bio je ispitati evidentiranu prisutnost nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja na području Dalmacije te analizirati podatke državnih institucija, javnih ustanova te nevladinih organizacija o iskustvu rada s ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja. Istraživanje se svake godine širi te svake godine pokušavamo uključiti što je veći broj dionika u analizu. U istraživanju nastojimo pokriti cijelo područje Dalmacije tako da su u analizu uključene: 4 dalmatinske policijske uprave, 17 Centara za socijalnu skrb i 20 udruga, državnih institucija i ustanova s područja Dalmacije.

     U 2017. godini podatci MUP-a su se analizirali u obzirom na ono što je bilo dostavljeno od područnih policijskih uprava i javno dostupnog Statističkog pregleda temeljnih sigurnosnih pokazatelja za 2016. godinu. U 2018. godini je navedena analiza proširena te se uz podatke područnih policijskih uprava zatraženi i podatci od MUP-a za svaku od dalmatinskih policijskih uprava. Rezultati dobiveni analizom izvještaja pokazuju kako se u 2017. godini neznatno smanjio ukupan broj prijava za kaznena djela protiv života i tijela kao i broj muškaraca počinitelja navedenih kaznenih djela, ali može se uočiti povećanje broja žena kao oštećenih osoba, najčešće u slučajevima kaznenog djela čl. 117.Tjelesna ozljeda i čl. 118. Teška tjelesna ozljeda. Ipak, najviše zabrinjavaju podaci o porastu kaznenih djela čl. 110. Ubojstvo i čl. 111. Teško ubojstvo (23%) te činjenicu da su žene u 65,6% slučajeva žrtve kaznenih djela ubojstva i pokušaja ubojstva. Tijekom 2017. godine vidljiva je konstanta u broju ubojstava među bliskim osobama te se bilježi nešto manji udio žena ubijenih od muških članova obitelji nego što je to bio slučaj u 2016. godini. U ukupnoj statistici za 2016. - 2017. ubijeno je ukupno 38 žena, od čega 33 od strane njima bliskih osoba (40% svih ubijenih žena od strane bliskih osoba u posljednjih 5 godina).

     Prema podacima dobivenim od policijskih uprava, u Dalmaciji je evidentirano ukupno 6 žena žrtava ubojstva i teškog ubojstva od strane njima bliskih osoba . Tijekom analize uočene su nepravilnosti između podataka dobivenih od strane policijskih uprava i podataka dobivenih od MUP-a za navedene policijske uprave. Tako je primjerice u PU Šibensko-kninskoj evidentirano 1 ubojstvo i 1 pokušaj ubojstva, dok MUP bilježi čak 9 pokušaja ubojstava. Nepravilnosti su uočene i za kaznena djela tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i osobito teške tjelesne ozljede, ali i kod svih ostalih glava kaznenih djela obuhvaćenih ovim istraživanjem u kategoriji broja prijava, broja uhićenih, razriješenih i odbačenih prijava te broja počinitelja i oštećenih osoba (spol/dob). Slične nepravilnosti su uočene i u podatcima za Dubrovačko-neretvansku županiju, dok kod Splitsko – dalmatinske u ovoj kategoriji nije bilo nejasnoća. 

     I ove, kao i prošle godine, najčešće prijavljivano kazneno djelo je čl. 117. Tjelesna ozljeda, u kojima su žene u više od 50% slučajeva oštećene osobe. Od ukupnog broja prijava, tijekom 2017. godine, gotovo 67,7% kaznenih djela tjelesne ozljede je s elementima među bliskim osobama, među kojima su žene u 70% slučajeva evidentirane kao oštećene osobe, a muškarci u 88% slučajeva kao počinitelji. Kada je riječ o kaznenom djelu čl. 139. Prijetnja. tijekom 2017. godine ukupan broj prijava povećao se za čak 24%. Najčešće je riječ o muškarcima kao počiniteljima (preko 90%), dok su žene u svim člancima zakona većinski evidentirane kao oštećene osobe. Analizom podataka dobivenih od PU i onih na zahtjev od MUP-a, utvrđene su daljnje nepravilnosti i na ovom području. Ipak, na temelju statističkih podataka MUP-a može se uočiti kako su i u Dalmaciji počinitelji kaznenih djela protiv osobne slobode u 80% slučajeva muškarci, a žene i nešto manje od 50% slučajeva evidentirane kao oštećene osobe. Iako nam  podatci o navedenim kaznenim djelima s elementima među bliskim osobama nisu dostupni u statistici MUP-a, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom izvještaju za 2017. godinu ističe kako se u odnosu na 2016. godinu povećao broj prijava među bliskim osobama za kaznena djela prijetnje (za 25%) i nametljivog ponašanja (za 20%). Za kaznena djela protiv spolne slobode u 2017. se uočava pad od 16% ukupnog broja prijava navedenog kaznenog djela, dok je udio muškaraca kao počinitelja i žena kao oštećenih osoba ostao gotovo nepromijenjen. Tijekom 2017. godine ukupan broj prijava navedenih kaznenih djela po županijama se bitno razlikuje od prethodne godine, ali ono što najviše zabrinjava je što se ni u ovom slučaju podaci koje smo dobili od PU Zadarske i PU Dubrovačko-neretvanske ni u jednom trenutku ne podudaraju s podacima dobivenim od MUP-a. Najviše nedoumica stvara podatak za kazneno djelo čl. 157. Prostitucija za koje je, prema statističkim podacima MUP-a, u Zadarskoj županiji evidentirano 10 prijava, među kojima je 13 oštećenih ženskih osoba od strane 3 muškarca i 1 žene, dok prema podacima PU Zadarske kod njih nije evidentirana nijedna prijava.

     Među kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece, posebnu pažnju smo pružili čl. 179.a Nasilje u obitelji. Tijekom 2017. godine može se uočiti značajan rast ukupnog broja prijava za 67%. Ukupno je prijavljeno 553 slučaja za razliku od 330 prijavljenih u 2016. godini. Među njima je zabilježeno preko 95% počinitelja muškaraca i 84% oštećenih žena. Tijekom 2017. godine, u Dalmaciji je na ukupno 173 prijave (rast od 92%) zabilježeno 42 počinitelja (97% muškaraca) i 175 oštećenih osoba (77,7% žena) dok su na razini države zabilježena 94 počinitelja (95,7% muškaraca) i 554 oštećene osobe (83,7% žene). Upravo je omjer broja počinitelja i kaznenih prijava ono što zabrinjava te upućuje na nedostatke prilikom evidentiranja prijava kaznenih djela nasilja u obitelji što otežava iščitavanje i potpuno razumijevanje problematike nasilja u obitelji iz objavljene statistike. Tijekom 2017. godine i dalje u Splitsko-dalmatinskoj županiji nema evidentiranih kaznenih djela nasilja u obitelji prema oblicima nasilja, za razliku od ostalih PU iz čega se može vidjeti kako su fizičko i psihičko nasilje jedini zabilježeni oblici nasilja. Ipak, od PU Dubrovačko-neretvanske ovoga puta ne dobivamo potpune podatke već jedino napomenu kako se oblik nasilja se „ne može pojedinačno rasčlaniti budući pojedine kaznene prijave obuhvaćaju više modaliteta nasilja“.

     Uz sve navedeno, zaključujemo kako se svi ovi podaci trebaju uzimati s rezervom imajući na umu i sadržaj čl. 179.a prema kojem u slučaju da „nije počinjeno teže kazneno djelo“ isto se procesuira kao kazneno djelo nasilja u obitelji. Odnosno, ukoliko djelo ima elemente drugih težih kaznenih djela i sukladno istom se evidentira, tada smo tek u nemogućnosti govoriti o stvarnoj statistici nasilja u obitelji u Hrvatskoj. Navedeni kazneni zakon je kao takav na snazi od sredine 2015. godine te je zbog istog nemoguće donositi zaključke o rastu ili padu broja kaznenih prijava tijekom prethodnih godina. S druge strane u posljednjih nekoliko godina poda broj prekršajnih djela iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

     Međutim, primjećuje se kako ni policija ni Ministarstvo pravosuđa ne vode statistiku o broju osuđenih i pravomoćno osuđenih osoba za obiteljsko nasilje po spolu, već samo po broju prekršajno prijavljenih (okrivljenih) i broju oštećenih osoba. Ujedno, nedostupni su podaci i o točnom broju recidivista i spolnoj strukturi istih. Iz svega navedenog, brojke jasno upućuju na činjenicu da je obiteljsko nasilje rodno uvjetovano i uglavnom usmjereno prema ženama što u svom izvještaju ističe i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

     Osim policijskih uprava i MUP-a, istraživanje je obuhvatilo i druge institucije i organizacije koje se u svom radu susreću s nasiljem nad ženama i obiteljskim nasiljem. Uloga centara sa socijalnu skrb, prema Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji  je zaštita žrtava nasilja u obitelji, rad na prevenciji novog nasilja u obitelji te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih nasilju u obitelji. Podatke za 2017. godinu smo dobile od 11 od ukupno 17 Centara za socijalnu skrb koji se nalaze na području Dalmacije što je poboljšanje od prošle godine kada smo imale podatke od tek 7. Najčešće se kao problem u prikupljanju podataka javljala podkapacitiranost Centara kao i činjenica da unutar centara ne postoji jedan standardizirani protokol kojim se evidentiraju korisnici centara, a koji svi koriste na jednak način. Zbog navedenog veliki broj CZSS nije u mogućnosti odgovoriti na naše zahtjeve, a samim time analiza rada CZSS u području obiteljskog nasilja i istraživačkih pitanja je nemoguća. Iz iskustva zaključujemo kako bi se istome u budućnosti trebalo pristupiti kroz kvalitativnu istraživačku metodologiju.

     Ono što ide u prilog budućem istraživačkom radu je novi Pravilnik o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 31/2018) koji se odnosi na policiju, državno odvjetništvo, sudove, CZSS, zdravstvene i odgojno-obrazovne ustanove, a koje su dužne putem obrasca (koji je sastavni dio istog) dostavljati objedinjena godišnja izvješća iz svog djelokruga do kraja ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, u pisanom i elektroničkom obliku. Sukladno istom, sve nadležne institucije dužne su vlastite protokole prilagoditi traženom obrascu, a čiji podaci su od važnosti i za naše buduće istraživačke procese.

     Također, kako bismo razjasnile nelogičnosti u podatcima koji su dobiveni od MUP-a i policijskih uprava iz četiri dalmatinske županije i uputile na eventualne propuste u evidencije, poslan je dopis Ministarstvu unutarnjih poslova u kojem tražimo očitovanje i objašnjenje kako je došlo diskrepancije u podatcima. Smatramo da je evidencija i praćenje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jedan od osnovnih alata koji će nam pomoći u borbi protiv nasilja i stvaranju društva u kojem je svaka žena sigurna, međutim odgovor od strane Ministarstva još nije stigao.

     Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, udruga Domine kreće s kampanjom ''Prijavi nasilje'' u kojoj će se kroz različite kampanje, video sadržaje, poruke i akcije promovirati naše Savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja kao i važnost prijavljivanja svakog oblika nasilja. Savjetovalište udruge Domine je jedino autonomno žensko savjetovalište na području od Rijeke do Dubrovnika te je sigurno mjesto za svaku ženu i žrtvu obiteljskog nasilja. U sklopu Savjetovališta žene mogu dobiti pravnu, psihološku i psihosocijalnu pomoć i podršku. 
Jer niti jedna žena ne zaslužuje živjeti u strahu.

 


*Prikazani rezultati samo su dio rezultata provedenog istraživanja u svrhu kreiranja
prijedloga nacrta sustavnog praćenja nasilja nad ženama i žrtvama obiteljskog nasilja.

print pdf mail