Bosanska 4, 21 000 Split, Croatia
tel. +385 21 537 272
tel. +385 21 344 688
fax. +385 21 531 722
email: domine@domine.hr
Zagrebačka banka: 2360000-1101679303

Međunarodna konferencija, Split 26-28 studeni 2009, sažetak govora

Međunarodna koferencija: „Primjena načela ravnopravnosti spolova na lokalne javne politike – dobri primjeri iz EU“, Domine, Split, 26-28 studeni 2009

Žensko vodstvo i odgovornosti žena u stvaranju održive ljudske budućnosti
Prof. Irena Ateljević
Socijalno-prostorne analize
Wageningen University
Nizozemska

Sažetak
U ovom trenutku svijet prolazi kroz krizu okolišne i političke prirode. Mnogi znanstvenici i političari tvrde da porast ovakvih pitanja vodi čovječanstvo u kolektivnu smrt (Brown, 2006; Ghisi, 2006). Uslijed toga, dominantna ekonomska i politička paradigma, koje koriste novac i tehnologiju kao princip mjerljivosti napretka, napokon je izazvana sve većim javnim diskursom (Al Gore film, 2007). Osnovni pokretač ove promjene jest tranzicija iz materijalnog i patrijarhalnog pristupa prema humanističnijoj eri učenja i samo-otkrića, što se često spominje kao transmodernizam (Grosfogel, et.al. 2007). Pokretački faktor ove promjene je prepoznavanje potrebe za partnerstvom i suovišnošću žena i muškaraca, ljudi i prirode, uma, tijela i duše nasuprot natjecateljskom duhu, bezumnoj „trci štakora“, pretjeranoj potrošnji i socijalnom otuđenju.
Shvaćanje da ljudske snage dolaze iznutra, prevedeno je u političku arenu, proizvodeći tako socijalno-politički pokret takozvanog „svetog aktivizma“ i vodstva ženskom mudrošću, koje reafirmira individualni rast, duhovnost i djelovanje koje izlazi ususret globalnoj dezorijentaciji uslijed straha, otuđenja i gubitka snage (Ensler, 2004; Fonda, 2004, 2008; Maathai, 2005; Steinem, 2004). Kao posljedica toga, stara paradigma vodstva „prvi po statusu“, „nadmoćan“ i „odozgora prema dolje“ prirodno je zamjenjuje novom paradigmom transformativnog ženskog vodstva, koje je inkluzivno, velikodušno i komunikativno, te promovira vrijednosti međuljudskih odnosa, samo-razumijevanja, ljepote i suosjećajne brižnosti (Buckley, 2008; Sinclair, 2007). Pritom izraz „ženski“ nije nužno upućen isključivo ženama, već bi se prije moglo reći ravnoteži „muških“ i „ženskih“ vrijednosti podjedanko i kod muškaraca i kod žena. Praksa pokazuje da u velikoj većini slučajeva, žene ne samo da se osjećaju bolje s ovakvim novim pristupom, već su također i predvodnice ovog pokreta (zajedno s muškarcima koji imaju iste vrijednosti), iako nisu potpuno svjesne toga. U svojim nastojanjima, štoviše, žene se osjećaju usamljeno i nemoćno, uslijed patrijarhalnih refleksija koje primaju kada izražavaju potrebu da upotrijebe svoju žensku mudrost i naprave stvari na drugačiji način. S obzirom na to, postoji potreba za senzibilizacijom žena o njihovim paralizirajućim paradoksima i njihovim utjecajima na različite uloge u stvaranju održivog društva; da im se pomogne u prepoznavanju vlastitih potreba, problema, pitanja, strahova i aspiracija.
Dok moja prezentacija prvog dana (rasprava) ima za cilj senzibilizirati žene o njihovoj odgovornosti za održivu ljudsku budućnost, radionica drugog dana zamišljena je da ohrabri žene da vjeruju transformativnoj snazi njihove ženske energije i da je iznesu u društvo u obliku akcije i inovativnog vodstva.
 

print pdf mail