Bosanska 4, 21 000 Split, Croatia
tel. +385 21 537 272
tel. +385 21 344 688
fax. +385 21 531 722
email: domine@domine.hr
Zagrebačka banka: 2360000-1101679303

Nawal El Saadawi, Obamin govor u Kairu 4.lipnja 2009

Obama je različita osoba od G. W. Busha. Obama izgleda ljudskije, ali politika i ekonomski interesi nemaju ništa s ljudskošću.
Živimo u svijetu postavljenom po pravilima kapitalističkog patrijarhalnog religijskog sustava. Moć je ta koja svugdje dominira, mjesto pravde, slobode, mira ili etničkih i humanih vrijednosti. Politika u takvom sistemu je igra temeljena na tome kako upotrijebiti lijepe riječi da bi se pokrila ružna djela, kako koristiti moć boga da bi se dominiralo slušateljima, kako birati stihove iz svetih knjiga da bi se sakrili dupli standardi i kontradikcije, kako ubijati ljude i krasti njihovu zemlju i resurse, a potom im se ispričavati sa suzama u očima. Takve suze na egipatsko-arapskom jeziku nazivamo “krokodilskim suzama”.
U Kairu, u četvrtak, 4. lipnja 2009., Barak Obama govorio je pred 2500 Egipćana i Egipćanki pozvanih od strane egipatske i američke vlade. Pozvanima je bio dopušten ulaz u veliku salu Univerziteta u Kairu, koju je osiguravalo 13 000 egipatskih i američkih policajaca.
U Egiptu živi 80 milijuna ljudi, dakle tih 2500 muškaraca i žena koji su strastveno pljeskali 30 puta tijekom Obaminog 50 minutnog govora nisu bili cijeli Egipat. Oni su samo: Izabrani ljudi.
Pljeskali su snažno kad je rekao da muslimanske žene trebaju nositi veo ako ga izaberu nositi. Kao da je nositi ili ne nositi veo nešto što je pitanje izbora. Kao da je potlačenost pitanje izbora potlačenih.
To je kao da kažemo da djevojčice i dječaci trebaju biti obrezani ako oni sami izaberu da budu obrezani (zato što ne žele biti drugačiji od drugih ) , ili kao da kažemo da siromašni trebaju biti siromašni ako su izabrali da budu siromašni (zato što su lijeni ili nemotivirani za rad ) ,
Čitala sam tijekom Masakra u Gazi da su Palestinci izabrali da budu ubijeni (ili da poginu njihova djeca) i to zato da bi ispali žrtve i stekli naklonost i simpatiju u očima ostatka svijeta.
Gledajući TV osmatrala sam kako Obama govori koristeći ruke, oči i usne. Njegove usne i ruke izgledaju manje okrutne nego GW-eve (Busheve op.p.). Njegova je boja kože atraktivnija, ni crna ni bijela ni žuta, mješavina ljudske krvi i više rasa razvila se u sofisticirano ljudsko biće.
Obama je kreativni glumac na sceni koji je sa srcem naučio svoj teksta tako da zvuči kao da nema naučenog teksta. On je više nego dobro istreniran da u svojim nastupima izgleda spontano.
Egipćani, Amerikanci i drugi, posebno oni izabrani od svojih vlada nisu dovoljno kreativni da bi razumjeli ovaj tip kreativnosti: kako neki političari stječu Karizmu. Nijemci su strastveno aplaudirali Hitleru, Rusi su voljeli Staljina, Amerikanci su izabrali GW (GW Busha op.p) više nego jednom. Sadat je dobio izbore u Egiptu sa ni manje ni više nego 95% glasova.
Najopasniji politički lideri su najkarizmatičniji, oni čine da pjevate: Ubijaj me nježno (Kill Me Softly ). Vi žrtvujete svoju krv za njih.
Jedan od izabranih Egipćana vikao je u dvorani tijekom Obamina govora: VOLIM TE! Obama je uzvratio: Hvala.
Obama se u svom govoru pohvalno izrazio o Saudijsko Arabijskom kralju, prikazujući ga kao heroja među-religijskog dijaloga! Teokratsko kraljevstvo koje njeguje ekstremizam je demokratsko?
U SAD-u diktator tako može biti pretvoren u demokratskog heroja. Sadam Hussein i Bin Laden jednom su bile borci za slobodu.
Obama je nagradio Netanyahua govoreći da je inteligentan. Niti jednog arapsko vladara, uključujući Mubaraka koji je sijedio pored njega, Obama nije nazvao inteligentnim.
Tijekom čitavog svog govora , niti jednom nije oslovio Mubaraka imenom. Da li se je htio distancirati od Mubaraka kao osoba ili kao američki predsjednik ?
Da li je htio izložiti ili sakriti svoju dvostruku osobnost? Ali, on je sofisticiran i razumije ono što se u psihologiji naziva „filozofijom trenutka“ - kako na trenutak izaći iz sebe ali zadržati trenutak u sebi.
Obamamin govor tijela djeluje prirodno, on poskakuje na avionskim stepenicama držeći ruke u razini s grudima, poput školarca koji ide na susret s djevojkom. To nije američki predsjednik, to je Barak Hussein Obama .
Čula sam njegov govor na televiziji i pročitala ga dva puta ne bih li pronašla neke promijene u politici SAD-a. Samo uopćene, ljudski tople riječi izabrane iz triju svetih knjiga. On zvuči kao Papa tijekom govora u Jordanu prije par mjeseci u kojem se obraćao sljedbenicima triju religija.
On vrlo dobro koristi svoje srednje ime “ Hussein “ u svom obraćanju Muslimanima, ali vrlo dobro zna kada to ime sakrit, poput deformiranog dijela tijela.
Slušajući njegovo govor Muslimani su strastveno aplaudirali kada je pročitao stihove iz Kurana. Nisu zamijetili njegovo pogrešno shvaćanje Surat Al Israa. Nigdje ne stoji da su 3 proroka, Mojsije, Isus Krist i Muhamet zajednički molili Liliat Al Israa. Egipatski Kopti aplaudirali su kad je govorio o manjinskim pravima u Egiptu. Izraelci su aplaudirali kad je potvrdio da su SAD i Izrael trajno povezani kulturološki (ne međusobnim interesima) i kad su se suze pojavile u njegovom govoru kad je govorio o Holokaustu, o 6 milijuna Židova spaljenih u Njemačkoj, o njihovoj vječnoj patnji i pravu da imaju svoju domovinu.
Nije rekao da bi ta domovina trebala biti u Njemačkoj, zemlji koja ih je istrebljivala ili u Europi ili u Sjedinjenim Državama ili na nekom drugom mjestu gdje nema ljudi koje vojne snage ubijaju i protjeruju iz njihovih domova. Nije zahtijevao od Izraela da zaustavi vojno nasilje protiv palestinske djece. Ali je zahtijevao od Palestinaca da prestanu s nasiljem protiv izraelske djece. Nije spomenuo broj Palestinaca ubijenih i mučenih od Izraela tijekom zadnjih 60 godina.
Nije zahtijevao od Izraela da poštuje izglasane rezolucije UN-a, samo je tražio od Izraela da prestane s izgradnjom novih naselja. Što je sa starim naseljima zbog kojih su tisuće Palestinaca morale prisilno napustiti svoje domove? Što je s naseljima koja treba ju biti izgrađena zbog tzv. „prirodnog prirasta“?
Tražio je od Palestinaca da zaborave prošlost i da gledaju u budućnost. Prije par dana u svojoj je državi tražio od naroda da zaborave zločine torture, da zaborave prošlost i da gledaju prema naprijed.
Ali, koja je svrha Zakona ako se ne upotrebljava za istraživanje i kaznu zločinaca koji ubijaju ili muče ljude?
Obama je glatko prešao s etničkih problema na politiku i interese kao da ne postoje kontradikcije.
Rekao je da Sjedinjene države nemaju interes za resurse u Iraku? Zanemario je ili zaboravio Zakon o nafti koji je pod prisilom donijela iračka vlada ( prema kojem Američke kompanije imaju monopol na iskorištavanje iračke nafte za idućih 30 godina).
Spomenuo je opasnost od Irana kao nuklearne sile, nije spomenuo opasnost od Izraela kao vojne nuklearne sile.
Stvarni cilj Obamina govora bio je mobilizacija Muslimanskih zemalja protiv islamskih ekstremista, otvaranje tržišta islamskih zemalja za američke proizvode pod maskom tzv. razvoja i partnersta, te garancija Saudijskoj Arabiji i Gulf Oil kompaniji te drugim američkim interesima na tzv. Srednjem Istoku.
Egipatski narod trpio je zbog Obamine posjete Kairu. Tisuće učenika i studenata nisu mogle u škole i na fakultete i odgodili su svoje ispite. Te su škole i sveučilišta odlukom vlade bili zatvoreni iz sigurnosnih razloga, tijekom Obamina posjeta. Gospođa Obama ostala je u Sjedinjenim državama i nije pratila supruga na putu u Egipat da bi bila sa svoje dvije kćerke tijekom završnih ispita u školi.
Policija je zatvorila mnoge ulice u Kairu, a ljudi nisu mogli na posao, , što je koštalo 20 milijuna $ gubitka.
Egipatska Vlada potrošila je 500 milijuna za osiguranje tijekom Obamina posjeta. 10 000 policajaca i stotine policijskih automobila. Građanima Egipta naređeno je da ostanu kod kuće, da ne otvaraju prozore u područjima koje je posjetio Obama, uključujući područje piramida, Gizu, Ain Shams, Helwan, Sveučilište u Kairu, neka ministarstva, Al Kalaa, Sultansku džamiju, Kasr Al Kobbaa i sve ulice koje vode do tih područja i šire.
Svakodnevni život u Kairu bio je zaustavljen. Ulice su bile prazne, ljudi zatvoreni u svojim domovima, nikome nije bilo dozvoljeno da se približi Sveučilištu u Kairu tijekom Obaminog govora, osim što je bilo dozvoljeno 13 žena i muškaraca iz Amerike da naprave show od demonstracija na sveučilišnom mostu,, izvikujući neke slogane i tražeći od Obame da posjeti Gazu.
Tih 13 Amerikanki i Amerikanaca imali su dozvolu od policije da demonstriraju. Oni su bili opozicija ili disidenti u demokratskom Egiptu, dok su stvarni egipatski disidenti u zatvoru ili van Egipta.
Ali politika je igra koju igraju sve strane.
Samo 30 minuta nakon što je Obamin avion uzletio, siromašni egipatski radnici bili su na ulicama i uklanjali ukrasno cvijeće i drveće svugdje posađeno kao znak dobrodošlice svjetskom polu-božanstvu.
Nawal El Saadawi
05 lipnja 2009

 

print pdf mail